Abstract
<jats:p>Tehnološki napredak, globalizacija i fleksibilizacija tržišta rada, kao suštinske promene, stvaraju potrebu za novim zanimanjima i za modifikovanjem tradicionalnih profesija. Ipak, nije postignuta saglasnost oko toga da li savremeno doba odlikuje sveobuhvatna profesionalizacija zanimanja (The Professionalization of Everyone?)1 ili, pak, deprofesionalizacija postojećih profesija (The Deprofessionalization of Everyone?).2 Verovatnije je da su oba procesa podjednako relevantna i zastupljena. Zagovornici ideje o sveopštoj profesionalizaciji ukazuju na njen rastući značaj, iako će u tom procesu samo mali broj zanimanja dostići nivo etabliranih profesija. Nasuprot tome, svedoci deprofesionalizacije fokusiraju se na opadanje standarda i promene u karakteristikama (pre svega, tradicionalnih) profesija. Za koji god od navedenih procesa da se istraživač opredeli, potrebno je uzeti u obzir ove suštinske promene koje oblikuju savremenu sferu rada. Ova knjiga predstavlja sociološku studiju profesionalizacije novih zanimanja, istovremeno analizirajući promene u sferi rada i društva u celini. Procesi profesionalizacije predstavljaju odraz kompleksnih promena koje se dešavaju u radnom okruženju, a te promene su, složićete se, brojne i dinamične. Kao rezultat, profesionalizacija postaje sve složenija i teža za praćenje. Pri analizi ovih promena pomaže nam disciplina kao što je sociologija zanimanja i profesija. Pogotovo u današnjem vremenu, kada automatizacija i veštačka inteligencija prete da zamene mnoge poslove, ova disciplina igra ključnu ulogu.</jats:p>