Abstract
<jats:p>Lokalni ekonomski razvoj postaje sve aktualnija tema u Bosni i Hercegovini, a tome doprinose tri faktora. Prvi je vezan za dramatične promjene u globalnom, regionalnom i državnom okruženju lokalnog ekonomskog razvoja, drugi se odnosi na usporavanje ekonomskog rasta na makronivou, a treći na teškoće u postizanju konsenzusa u principima razvoja na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Djelovanje navedenih faktora posebno je dobilo u intenzitetu nakon krize COVID-19, kada se pokazalo da se razvoj više ne može temeljiti na tradicionalnim pokretačkim faktorima i da dolazi era novog normalnog u kojoj javni sektor postaje sve važniji za zadovoljavanje ključnih potreba u humanom razvoju, a javne investicije, principi socijalne jednakosti, inovacije, digitalizacija, energetska tranzicija, borba protiv klimatskih promjena i zelena ekonomija, reindustrijalizacija i bolje upravljanje razvojnim resursima postaju osnov razvoja i otpornosti društva i ekonomije. Istraživanje koje predstavljamo utemeljeno je na istraživanju percepcije načelnika općina KS o prilikama i izazovima lokalnog ekonomskog razvoja u uvjetima novog normalnog. Načelnici općina predlažu krupne strateške odluke, oni kasnije preko nadležnih općinskih institucija provode te odluke i praktično u suradnji s poduzetničkim sektorom pokreću lokalni ekonomski razvoj. Pozicija načelnika u vođenju lokalnog ekonomskog razvoja determinirana je njihovim osobnim atributima i percepcijom, s jedne strane, i institucionalnom pozicijom, s druge strane. U tom smislu ovo istraživanje po prvi put stavlja u fokus načelnike općina i njihove preokupacije lokalnim ekonomskim razvojem. Rezultati istraživanja pokazuju da se pogledi načelnika o mogućnostima razvoja, posebno transformacijskog razvoja, bitno razlikuju od općine do općine KS. Istraživanje je realizirano u okviru Centra za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Projekt je imao financijsku podršku općina Kantona Sarajevo i Vlade Kantona Sarajevo. Izražavamo im zahvalnost na konstruktivnoj suradnji i podršci u realizaciji projekta. Ova publikacija je rezultat zajedničkog rada tri autora. Anto Domazet je napisao predgovor, uvod, prvo i četvrto poglavlje i zaključak i preporuke. Muamer Halilbašić je napisao drugo poglavlje, a Denis Berberović treće poglavlje. U istraživačkom timu projekta radile su mr. Marijana Galić kao suradnik za statistiku i Ajna Duzić kao tehnički suradnik. Kolegama urednicima, autorima i kolegicama suradnicama zahvaljujemo na visoko profesionalnoj i kolegijalnoj suradnji u pripremi i realizaciji ovog projekta.</jats:p>